Počasni čuvari

Misal po zakonu rimskog dvora

Moja drevna zemlja, čitav puk
k'o da nema pojma o hrvatskoj svijesti,
otvorenom umu što načinio je velik luk
kada god je poželio svetu braću sresti,

bilo gdje i bilo kakav bio povijesni čas.
Stotinama godina um taj živi, stvara
iako ga nigdje nema, ali ima nas.
U tom duhu domovinskom progovara

stari pjesnik, svjetski, djeva mlada, bistra
poput jezera i mora što se sjaje
usred neba široka i otvorena, čista;
u kom' svako dijete nadahnuće daje.

To je um što ne može se raseliti
jer ga uvijek posvud ima, nije rob
što čamio bi, težio se razdijeliti
već je iskričavo srce koje nema grob.

Moja matična je domovina kao sva u bijedi,
sva u strahu da je ne pokori
država nepostojeća kakva nit' ne vrijedi
i za kakvu nikada se ovaj um ne bori.

Valjda tako mora biti u životu,
tu je rijetka duša koja ovdje teren brani,
spomenike, izvore kulture ili nebesku divotu,
počasni čuvari, nevini i izabrani.

To je stado malo janjadi premile
i bez neke veće greške koja bi zasmetala;
i nebeske ptice, i planinske vile,
bezbroj čeljadi što svakome bi meda dala.

Neviđeno i prekrasno što ga čuvam blago
uglavnom je nevidljivo prostom oku.
Lepršavo, neuhvatljivo i srcu drago;
ono ima ime, duha, istinu duboku

koja se prepoznaje samo od žestine
kakvom čuvaju je ti stanari,
podzemni i zemnici, anđeli od Istine,
nebesnici koje krase izuzetni dari.
‎10. ‎kolovoza ‎2018. 10:10:10

Missale Romanum Glagolitice

Misal po zakonu rimskog dvora ime je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska tiskan 1483. godine, točnije, 22. veljače 1483., kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Misal je otisnut samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća.