Spasonosno znanje

Daj nam, Gospodine, spasonosno znanje da, oslobođeni iz ruku neprijatelja naših, tebi u sve dane života svoga služimo bez straha. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Spasonosno znanje nije ono znanje, ona gnoza koja ima negativan prizvuk jer označava one koji misle da će se svojim znanjem spasiti, nego poznavanje Boga i njegove volje, vršenje riječi Kristove i strah Božji koji nam daje prostodušnost, poslušnost i poniznost, a takve nas oslobađa u velikim nevoljama Bog.

Razlika od svega znanja u tom spasonosnom znanju krije se u razgovoru i prisnosti s Isusom, u molitvama Gospodinu koji nam se tako otkriva pa ga prepoznajemo češće u životu po djelima koja čini nama i drugima.Zakon je spasonosan za onoga tko ga slijedi jer neuka uči taj Zakon ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

„Ali znanje nadima, a ljubav izgrađuje. Ako tko misli da što zna, još ne zna kako treba znati. A ljubi li tko Boga, Bog ga poznaje.(1Kor 8,1b-3)”, uči nas sveti Pavao.

„Daj mi sada mudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko će upravljati tolikim narodom kao što je ovaj tvoj!« (2 Ljet 1,10)”, ponizno i skromno moli Boga kralj Salomon.

„ Kad je već pod udarcima umirao, uzdahnu i reče: »Gospodin, koji posjeduje sveto znanje, dobro zna da sam se mogao izbaviti od smrti, ali da na svom tijelu podnosim teške muke bičevanja jer u duši radosno sve to podnosim u strahopoštovanju prema njemu.« (2 Mak 6,30)”, govori mučenik Eleazar na samrti.

„Rekoh onda sam sebi: »Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje.« Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja (Prop 1,16-17)” razmatra Propovjednik:

„Mnogo mudrosti – mnogo jada;
što više znanja, to više boli. (Prop 1,18)”.

Naravno, niti sve mudre izreke ovoga svijeta nisu ravne 'ludosti' Isusova križa ljubavi za čovjeka.

„Jer lûdo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi (1 Kor 1,25)”; uči nas Pavao.

Dakle, gnoza kao religiozan stav je umišljenost stečenim znanjem zbog koje čovjek čini gluposti.

No, niti ludosti nisu poželjne nego ipak znanje, ali spasonosno znanje, poznavanje Zakona Božjega, Deset zapovijedi i Dvije Zapovijedi ljubavi, razmatranje Blaženstava, molitva i posluh Božjoj volji kakvoga ima Isus, Gospodin koji ništa ne čini bez Oca, niti govori sam od sebe već kako mu Otac nalaže, tako i čini, i govori.

To je spasonosno znanje moguće u odanoj vjeri i pouzdanju u Boga, služenje Bogu koje nas oslobađa straha od lukava i inteligentna Đavla za kojega možemo reći da ima znanje, ali u zle svrhe.Pravo znanje, prava mudrost vjernika je razlikovanje dobrih i zlih duhova u sebi pa potom i u svijetu. 18.09.2024. 22:30

Blagoslovio nas svemogući Bog, sačuvao nas od svakoga zla i priveo nas u život vječni.Amen!