Prevarom su često pustili me biti
ne bih li bar nekako nastradala;
u javnosti su pustili me raditi,
smetalo ih što sam u dobru se nadala.
Poruge sam čula iza moga ramena,
nejasna je bila moja misao i pitanja,
a bila je čudna svaka vlas mi pramena,
bila su im smiješna moja trudna skitanja.
Pot je kapao mi, nervi svi su popucali,
ali nikad nisam sumnjala na neka loša svojstva;
kada god su na vrata mi pokucali,
istinu sam ponudila jednosti i trojstva.
Samo jedna lažna pretpostavka,
malo strašljivosti i pohlepa što raste,
tada propala bi najvažnija u životu postavka
jer nam nema one koja ljubi kaste.
Držali su riječ mi naivnom i zastarjelom,
još i danas misle da su pametni i bistri.
Ti si, Kriste, načinio kožu moju okorjelom,
putevi su ostali nam sve do sada isti,
ali ja u grijehu spavam jer ne mogu ustrajati.
Sad je Tvoj trenutak, sad je Tvoje slavlje,
znam da uz mene ćeš snažno stajati
jer si uvijek nudio mi etičko zdravlje,
tu je moja nada, moja uzdanica.
Ne daj mi da obuzme me ohola mi tuga,
smrt je ako nisam Tebi vjerna podanica
jer i Ti si predao se svijetu kao sluga.
Ostavi me na životu jer mi se ne umire,
jer sam slaba, a znanje mi iskustvoTvoga suda.
Nije važno koliko se ploda ubire,
niti koliko se uložilo truda
već je samo važna životna Ti iskrenost,
ona koja neće bližnjega ugroziti.
Ako nije pretjerana moja sebičnost i lijenost,
svako zrno povjerenja Ti ćeš meni umnožiti.
30.01.2016. 04:27
No comments:
Post a Comment
just do it