Suze krenule su one noći,
tuga rasipala svoje zrnje
sve do kraja, dalje i od ponoći;
rasule se kapi kao trnje
koje dušu kao melemom ranjavale.
Čemu plač i bol ta, tko bi znao
odakle sve dolaze te spužve male
koje anđeo je rado sebi ukrao.
Iako sam znala Bog će dati
da se boli naše sakupe u jednu,
onog dana svi će o tom znati,
pojila sam suzama si dušu žednu.
Kako lijepi cvjetovi se razviju
od te muke ili pokajanja
i od uspomena bolnih što se razliju
ovom našom stazom putovanja,
kako slatki plodovi i sjajni dari!
Večer tmurna, sunce sakriveno,
al' ni jedna duša zato već ne mari
jer u raju to je cvijeće duša zaliveno.
Dobro jutro ili dobar dan ti bio,
dušo slatka, proljepšala kapima
od svih suza koje anđeo ti lio
rajskim vrtovima sve u slapima.
Zdravo, Djevo, Gospo blaga,
rasplakana majko suze čiste;
pozdrav jutra, ljubavi mi draga,
pozdrav srca moga Tebi, Kriste!
05. studenog 2018. 05:45:28
No comments:
Post a Comment
just do it