Zaborav i sjećanje

 

Zaboravi dođu kao brza kob,

preskačem u njima dio života,

staze bez povratka i, kao rob,

klecnem kraj božanskih divota.

Svaki mi zaborav donosi nešto novo,

neku drugu misao, iz molitve što se budi,

za koju nije sposobno tanko živčevlje ovo

naći porijeklo, ni cilj, i kažu da ludi.

Kažu da kopni, kažu da stari,

a duša se raduje bolje i više;

i misao svaka o tome mari,

ona se Božjim prstom piše.

Inače ... o, kako bi bila velika tuga,

neznanje, suze i boli, depresije pad

kada bi čula se tiho samo zla poruga,

kada bih pristala počinuti sad.

Duhom se Svetim ravna mi srž,

on će mi dati smjernice slavne

za moju tamu gdje ne vlada mrž,

za moj dan gdje staze su ravne.

Dušo, nas čeka Kralj svih kraljeva

koji dade ti Duha i rosom te umiva;

koji ti od života novosti nalijeva,

vedrinu buduću da u tebi uživa.

Da slaviš ga u njegovim djelima,

da ti pjeva pohvala njegovih riječi

i da ti duh svoga Krista cjeliva,

i da ti Križ sve rane izliječi.

28.01.2025.23:59