Nevidljivi kršćani

 

Jedno nas veže, jedno nas okuplja oko Tijela i Krvi tvoje, Kriste, a to je tvoj poziv. Dođemo svakojaki, ali s jednom dušom, onom koja čezne samo za tobom i dođe samo zbog tebe. Ne dolazimo zbog svijeta, niti zbog navike, niti zbog obaveze, dolazimo za svoju dušu, ali još više zbog nekih drugih ljudi, za njih. Jer u tvom pozivu sastojak je naviještanje, prorokovanje, liječenje, utjeha, prijateljstvo, ljubav.

Tko to ne bi htio, odane prijatelje i ljubav?

Kažu da nismo nikakvi prijatelji iako smo kršćani i katolici, da ne ljubimo ljude već da licemjerno vjerujemo u Boga. Mnogi u svijetu misle da kršćanima moraju biti na prvom mjestu, a oni, samo šute ili govore o tebi, Isuse, neke fraze, izraze koji ništa ne znače. Naravno, govore tako jer su u svijetu i od svijeta, ali nekad izgleda da su u pravu.

Nisu svi kršćani pozvani na isto mjesto i u isto vrijeme, čak svaki ima drugačiji put i poziv. Kao tijelo tvoje koje je tvoja Crkva gdje smo svi tvoji udovi. I ne može glava reći ruci da je ne treba, ni noga očima da ih ne treba. Različiti smo, nema nas dva jednaka.

Svaka je osoba u odnosu i relaciji s okolinom i svijetom, i ona koja je u Bogu, i ona koja nije puno svjesna. Već samim svojim postojanjem svaki čovjek, svaka žena i dijete, svaka osoba je relacija i utječe na svijet kao što i okolina utječe na svaku osobu, često se međusobno uvjetujemo i uspoređujemo.

U tebi, Gospodine, kršćanima sve uvjetuješ ti.

Svatko je pozvan drugačije.

Jedan da pripovijeda, drugi da šuti, treći da sluša, četvrti da gleda, peti da korača, ali svi djeluju po volji tvojoj, svi koje pozoveš. Međusobno se rijetko prepoznamo kada se nalazimo u svijetu, rijetko se prepoznamo po kršćanskom pozivu u isto vrijeme i na istom mjestu, kad si ti upečatljivo među nama.

Uslišanja dolaze molitelju, ali je pridonio i onaj za koga se molilo, svojom vjerom i odgovorom na poziv. Svojim strpljenjem i pouzdanjem. Za njega je milina moliti i i dobiti uslišanje i odgovor na molitve.

Često je slađe moliti za drugačije, za nestrpljive i srdite, za obraćenje.

Lijepo je vidjeti kako se sve odvija u tvojoj volji, i naša volja, i tuđa volja, i ti, Isuse.

Ne postoji idealan profil kršćanski, postoji univerzalno, opće kršćanstvo. Znamo da je blagost osobina vjernika, ali blagost može biti pritajena mržnja i slatka osveta neprijatelja, moguće je i to.

Istina i pravednost su vrijedni ciljevi, ali teško ostvarivi bez vjere, bez molitve iz čiste ljubavi i dobre volje.

Dubinski mir i raspoloženje su važni. Evo, nosim križ i predajem ga tebi, a ti mi ublažavaš nevolje, sprečavaš padove. Uzimam tvoje breme, tvoju volju tražim i mir je tu. Hraniš mi dušu, daješ mi riječ i prijatelje. Nismo svi kao jedno, ali dolazimo kako bismo to postali u tebi. U dioništvu s

božanskim životom. To nas povezuje, to nas zalijepi međusobno i svi te blagujemo zajednički, slavimo te, Bože naš koji nas napunjaš radošću.

20.09.2024. 21:06

„Evo, Bog mi pomaže,
Gospodin krijepi život moj.”

Psalam 54,6

Žrtveno Janje

Progone te kao lovinu, veliku i strašnu,

teškom artiljerijom idu sada na te.

Unisona gomila nema sliku jasnu,

histerija se valja protiv, nitko nije za te

jer se nisi nametnuo kao jaki vođa

što se zna probijati u svijetu laži

prevarama, silom što po svijetu hoda,

carem, vojskovođom koji kaznu traži.

Ne podnašaju ti milosrđa nježan vid,

hoće da im laskaš i da ih pohvališ.

Doprijeti do ljubavi smeta strašan zid

i nemaju čime gasit vatre koje pališ.

Srca kamena tvrđa su od svake stijene,

svi bi svoje zasluge i svoja prava,

obaveza samo jedna, da su kao hijene,

da unište i da potapaju zemlju kao lava,

da se krivnja ne vidi u savjesti tupoj.

Lijeni mozgovi što samo kruha žele,

želudaca napunjenih išli bi u boj

tamo gdje se samo nagrade dijele.

Ne znaju za požrtvovnost, ni za trud

i ulažu imovinu čitavu u prazno.

Kažu da si zločinac ili da si lud,

smišljaju opačine i oružje razno.

Ne znaju za nebo i za božanske stvari,

ruju svi po blatnoj oranici smrti.

Svi gledaju dolje, mrze te i nitko ne mari

što se njihov život u praznini vrti.

Tko to može opravdati i zauvijek oprostiti?

Samo Bog nad bogovima i presveto biće

što će žrtvovati mnoge dare svoje i postiti

da nad svima jutro uskrsnuća sviće.

Tko te čuje, tko te vidi, Janje duša svjetlosti,

tko te željno čeka u njihovoj sjeni?

Isuse i Kriste, učitelju praštanja i svetosti,

pogledaj i moje srce i smiluj se meni.

20.09.2024. 01:17

 

The Three Tenors in Concert 1994: Brindisi ("Libiamo ne' lieti calici") ...

Biblijske mjere i mjerenja

 

Mjerenje je u Bibliji poželjno samo kad se gradi Svetište, Šator, odnosno Hram po uzoru na nebeske prostore po Božjoj volji. Ponekad Gospodin kazuje prorocima svojim da bi bilo dobro prijeći neku udaljenost ili izmjeriti ponešto, ali općenito brojanje stanovništva se vršilo otprilike u smislu 'mnogo', 'više', ,nitko', 'svi' i slično. Strogo je zabranjeno mjeriti vrijeme, život, dostojanstvo, pravdu, to su Božji darovi i samo Bog može odrediti 'obilnu mjeru' koju će natovariti nekome kao nagradu. I za vrijeme rođenja ne broji se vrijeme već se ono označava događajima i osobama, suvremenicima. A za čas smrti nitko ne zna do li Otac nebeski. Ili za kraj vremena. Smijemo samo u promišljanju zaključiti da možda vrijeme može biti istovremeno s vječnošću budući da uskrsavamo tijelom i dušom i duhom. Kada će to biti, kako će to točno izgledati pojedincima i narodima, to je bolje ne znati. Ono što se mora znati jest potraga za kraljevstvom nebeskim već sada, odmah. Smije se reći koliko je netko dugo živio ili koliko je bio star kad je dobio nasljednika, ali to su rijetke oznake u Svetom pismu. Bog je vječan, ljudi nisu ako ne pođu za Isusom, to su važne vijesti i obavijesti. Predviđanje je strogo nepoželjno. Ide se kroz život u svetom neznanju s blaženim iskustvom u duši i povjerenjem u Boga u kojega vjerujemo, a to je Kralj kraljeva, Isus Krist, jedini pravi Bog u zajedništvu s Ocem i Duhom Svetim. I u zajedništvu s Djevicom Marijom i svima svetima u Crkvi, duhovnoj i materijalnoj.

No, obljetnica se smijemo prisjećati danas kada je mjerenje postalo neophodno i kada je sve trgovina koja nekada bijaše grijeh i uzrok većih grijeha jer kupujući i prodajući sitne stvari često se poklonimo i kupimo ili prodamo Boga za kumira, lažno božanstvo. Ili prodamo dušu nepoželjnim osobama.

Što se tiče rođendana, možda su važni za malu djecu, ali odrasli se često izražavaju da se ne osjećaju onoliko zreli, mladi ili stari kolike su im izmjerene godine. To je individualno iskustvo svake ljudske osobe.

U vječnosti, znamo, može oživjeti duša i tijelo, može se proliti krv ljudska koja bijaše suha i osušena, a znamo da se može blagovati živoga Boga u sakramentu Euharistije.

Na neki bi se način moglo reći da u sakramentima kao što je Euharistija imamo vječnost koja je strogo omeđena vremenitim mjerama. Na početku zaboravimo na sve drugo što se ne tiče nebeskih stvari i, kada je slavlje gotovo, vraćamo se mobitelima, gledamo na satove, sjećamo se obaveza.

I bez mjerenja znamo točno u svjetlu vjere i po Evanđelju i po Prorocima kako se zbivao život Krista na zemlji gdje se utjelovio silom Duha Svetoga u utrobi Majke Marije, vazda Djevice.

Tako kršćani, koji imaju obilje Božjeg blagoslova, žive po Isusovom 'kalendaru'

Kad netko umre, rađa se za pravi život, onaj nebeski, sveti vječan život pa se slavi u tom kalendaru po nadnevku po kojemu se rodio za nebo.

Imendani se nalaze u kalendarima i smiju se obilježavati.

Strogo je zabranjeno brojati stanovnike naroda. I tako uvijek dođe do konfuzije. 19.09.2024. 03:11

Spasonosno znanje

Daj nam, Gospodine, spasonosno znanje da, oslobođeni iz ruku neprijatelja naših, tebi u sve dane života svoga služimo bez straha. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Spasonosno znanje nije ono znanje, ona gnoza koja ima negativan prizvuk jer označava one koji misle da će se svojim znanjem spasiti, nego poznavanje Boga i njegove volje, vršenje riječi Kristove i strah Božji koji nam daje prostodušnost, poslušnost i poniznost, a takve nas oslobađa u velikim nevoljama Bog.

Razlika od svega znanja u tom spasonosnom znanju krije se u razgovoru i prisnosti s Isusom, u molitvama Gospodinu koji nam se tako otkriva pa ga prepoznajemo češće u životu po djelima koja čini nama i drugima.Zakon je spasonosan za onoga tko ga slijedi jer neuka uči taj Zakon ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

„Ali znanje nadima, a ljubav izgrađuje. Ako tko misli da što zna, još ne zna kako treba znati. A ljubi li tko Boga, Bog ga poznaje.(1Kor 8,1b-3)”, uči nas sveti Pavao.

„Daj mi sada mudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko će upravljati tolikim narodom kao što je ovaj tvoj!« (2 Ljet 1,10)”, ponizno i skromno moli Boga kralj Salomon.

„ Kad je već pod udarcima umirao, uzdahnu i reče: »Gospodin, koji posjeduje sveto znanje, dobro zna da sam se mogao izbaviti od smrti, ali da na svom tijelu podnosim teške muke bičevanja jer u duši radosno sve to podnosim u strahopoštovanju prema njemu.« (2 Mak 6,30)”, govori mučenik Eleazar na samrti.

„Rekoh onda sam sebi: »Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje.« Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja (Prop 1,16-17)” razmatra Propovjednik:

„Mnogo mudrosti – mnogo jada;
što više znanja, to više boli. (Prop 1,18)”.

Naravno, niti sve mudre izreke ovoga svijeta nisu ravne 'ludosti' Isusova križa ljubavi za čovjeka.

„Jer lûdo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi (1 Kor 1,25)”; uči nas Pavao.

Dakle, gnoza kao religiozan stav je umišljenost stečenim znanjem zbog koje čovjek čini gluposti.

No, niti ludosti nisu poželjne nego ipak znanje, ali spasonosno znanje, poznavanje Zakona Božjega, Deset zapovijedi i Dvije Zapovijedi ljubavi, razmatranje Blaženstava, molitva i posluh Božjoj volji kakvoga ima Isus, Gospodin koji ništa ne čini bez Oca, niti govori sam od sebe već kako mu Otac nalaže, tako i čini, i govori.

To je spasonosno znanje moguće u odanoj vjeri i pouzdanju u Boga, služenje Bogu koje nas oslobađa straha od lukava i inteligentna Đavla za kojega možemo reći da ima znanje, ali u zle svrhe.Pravo znanje, prava mudrost vjernika je razlikovanje dobrih i zlih duhova u sebi pa potom i u svijetu. 18.09.2024. 22:30

Blagoslovio nas svemogući Bog, sačuvao nas od svakoga zla i priveo nas u život vječni.Amen!

 

Hvalospjev Izaijin - Utjeha i radost u svetome gradu

 

Onaj Jeruzalem gore slobodan je; on je majka naša (Gal 4, 26).

Veselite se s Jeruzalemom, *
    kličite zbog njega, svi koji ga ljubite!
Radujte se, radujte se s njime, *
    svi koji ste nad njim tugovali!
Nadojite se i nasitite *
    na dojkama utjehe njegove,
da se nasišete i nasladite *
    na grudima krepčine njegove.

Jer, ovako govori Gospodin: †
    Evo, mir ću na njih kao rijeku svratiti, *
    i kao potok nabujali bogatstvo naroda.
Dojenčad ću njegovu na rukama nositi *
    i milovati na koljenima.
Kao što mati tješi sina, †
    tako ću i ja vas utješiti - *
    utješit ćete se u Jeruzalemu.

Kad to vidite, srce će vam se radovati, *
    i procvast će vam kosti ko mlada trava.

                     (Iz 66,10-14a)

Slava Ocu i Sinu *
    i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
    tako i sada i vazda *
    i u vijeke vjekova.                       

 Amen.

Dašak ideale

 

Vrijeme unatrag mi plovi

da mi uspomene vrati,

slike svijeta sve su više grube.

Duša mi se, Kriste, za te lovi

da si dah života ne potrati

kao galebovi koji više se ne ljube.

Stare slike ne bijahu savršene,

ali uvijek bi sačuvale dašak ideale;

provlačila se ona kroz sve riječi,

kroz sva djela i sve dane, noći snene.

Srce ljubilo je i naznake male

kao da je znalo da se s tobom liječi.

Sjećanja se zapisuju i čvrsto se urezuju

tamo gdje ni bure do srči ne dostižu,

od mene ti činiš sasvim drugo biće.

Spomenari se ispišu, rišu se, uvezuju,

al' se sreća i sve boli najdublje nanižu

gdje se topi samo tvoje nebesko piće.

Povela bih s nama samo galebove

koji su me ispraćali kao simbol naš,

zaljubljeni, slobodni i vječni mom životu

da im nudim od svježine nove

kako bi u spomenima našli spas

i pronašli opet što je ljubim tu divotu.

Hvala, Bože, Kriste moj, Pastiru svijeta

što me držiš čvrsto za svoje revere,

što me vjerno ljubiš sve to više.

Ptice će se naći nakon svoga leta

sve u nama gdje ne dopiru nevere,

ljubit će se vječno kad prestanu kiše.

18.09.2024. 17:48