Pravedni neka se raduju Psalam 68

4Pravedni neka se raduju,
neka klikću pred Bogom,
neka kliču od radosti.

5Pjevajte Bogu, slavite mu ime!
Poravnajte put onome koji ide pustinjom —
kojemu je ime Jahve — i kličite pred njim!

6Otac sirotâ, branitelj udovicâ,
Bog je u svom svetom šatoru.

7Napuštene okućit će Jahve,
sužnjima pružit’ sretnu slobodu:
buntovnici samo ostaše u sažganoj pustinji.

10Blagoslovljen dažd pustio si, Bože, na baštinu svoju,
okrijepio je umornu.

11Stado se tvoje nastani u njoj,
u dobroti, Bože, ti je spremi siromahu.

Righteous be glad

Ljekoviti potoci

 

Izgubiti dar suvislih misli i govora

za ovo prosječno doba starosti,

prihvatiti dar demencije od lovora

jaka mirisa, a ne sjećat' se mladosti.

Dirljiva li sam ti ja persona

i sve više svijetom zbunjena,

makar sam u ponorima krona

izgubljena i ljubavlju ispunjena.

Ne zaboravljam te, Bože,

Isuse moj, niti ruke Majke mile.

Znam što sve tu može

jedno Drvo križa, Rubac mek od svile,

pa da se ni povijena trska već ne slomi,

niti da se ugasi plamen koji tinja

nego čitav jedan bezdan zao da se zgromi!

Majčine su oči bistre, one vode mene kao svetinja.

Ti se moji ponori vuku za mnom depresivno,

ne padam unutra, već ih nosim kao bilo koju letvu

jer ću biti ona koja djelovat će na taj bezdan represivno,

pronaći ću grijeh i dotaknuti Krv ti svetu

što u potocima lije, radi nas.

Rana mladost vraća mi se povremeno,

Bistre oči obećanim sjajem nude spas,

a ja sagibam se k potocima s bremenom.

31.08.2025. 02:36

Pianissimo

 

Od kada i mira

što bih prije,

što me trese, dira,

a ljubav to nije?

Od vedra daha

drhtava sam sva.

Da ne bude kraha,

da nisam ta ljubav ja?

Ovdje je ugodno

i tako je lijepo,

tiho i zgodno;

opuštanje slijepo,

gluho i unutarnje,

rekla bih, mistično.

Kao buđenje jutarnje

i tomu slično,

a ljubav to nije.

Koliko znam,

ljubav se svije

kad nisi sam.

Ta kome kad,

mirisi, sveta drhtavica?

Ona je zasad,

treperava ptica

od koje zora zabruji.

Bog me prvu ljubio, prije,

i sad poput lahora struji

kao da Bog to nije.

29.04.2018.

17:22

Kiše zauvijek

 

Stići dublje u dubine,

tražiti Te, Kriste moj,

i u sebi, i u vlastitom životu,

pustiti se više u visine

da se stigne beskraj Tvoj,

znači ponirati u divotu

što je nikad duša ne sustiže.

Što Te više štujem,

što Te jače ljubim,

to si mi sve bliže

kada s Tobom putujem,

kad se u Tebi izgubim.

Ove lađe nisu uvijek cijele,

ovo more nije uvijek bistro,

niti ptice uvijek nektara da piju,

ali moje ruke Tebe žele

kao da je nebo uvijek čisto,

kao da me zrake sunca griju.

Da sam barem stigla prije

na Tvoj poziv odgovoriti,

naći Tebe da Te Duha molim

da mi kiša uvijek lije

da mi srce ne bi izgoriti

kada spoznam koliko Te volim.

26.09.2020. 02:39

Daleke veze

 

Opet sanjam, sanjam daleke veze,
krajeve bez povratka,
mjesta gdje se lome breze
i gdje pijem, daha kratka.

Miomirisi su tamo slađi od tamjana,
tamo ja iz svijeta putujem
prema strašnom, nepoznatom, pijana,
samo zato da se otrujem

od onoga što me čeka iza smrti.
Tamo opasno je,
možeš se u živom blatu obrti,
a privlačno, slasno je.

Sanjala sam da odlazim, a ne umirem.
Bilo je to nelagodno, neznano stanje.
Sjećalo me da ovamo iz praha uvirem,
da me čeka tjeskobe pranje

i da sasvim sama ostajem
negdje gdje sam zapela u letu.
Sav taj prostor sada dajem
za jednu običnu riječ u stihopletu

ili bilo što drugo i konkretno,
za življenje života najobičnijega,
za bježanje od samoće nespretno
ili od bilo čega tomu sličnijega.

Ipak, sve bih dala samo da mognem
opet putovati istim onim krajevima,
obećanje veliko da smognem
da ću boriti se zmajevima

i preživjeti.
Možda mrtva ostati
i posivjeti,
a pred tebe stati.

Bila sam u zemlji zvjerskoj;
sanjala sam da sam sasvim sama
u ljepoti i blizini nebeskoj,
negdje gdje mi bez tebe je uvijek tama.
03.05.2014. 17:17

Zamišljeni svijetovi

PRVI SVIJET

Otac i majka predstavljaju dom – oni se bave kućom, djecom, redom i mirom; pravi mali raj. Djece u tom domu ima kao anđela.

Djevojka i mladić predstavljaju buduće roditelje – i sadašnju mladost, sadašnju nezrelost i nekadašnju grupu radosnih anđela.

Zaručnik i Zaručnica predstavljaju rajsko svjetlo Ljubavi koja po svuda caruje.

DRUGI SVIJET

Pakao je odbačeno sjeme, spaljeno drveće, granje i šiblje.

Car i Carica predstavljaju lijenost u svojoj prijetvornosti.

Mladi su ratnici, uništavaju sve do čega dođu i ne izgrađuju ništa. Djevojke ih prate i također su destruktivne.

TREĆI SVIJET

Hoćeš li biti jednoga dana, lijepi svijete, obručem sunca okovan

kao što se kupaš u vedrini neba.

Između dvije, tri slike puno vidimo, ali malo smo sigurni i malo znamo.

Hoćeš li nas odvesti, Isuse, na polja od maštanja i livade najzelenije

gdje bismo saznali kako meka je trava, kako klizava su brda i ugodne planine. I kako bistre su vode zemaljske.

Niti jedan dio svijeta od ovih nije realan.

Ljubiti, ponekad žaliti, često se radovati, ustaljena norma.

Ali ništa od svih oblika ne znamo stvarno i sigurno, nemamo nikakvog pojma o budućnosti. I razumijemo li Bibliju, znamo jedno zrno više ovoga svijeta.

ZADNJ SVIJET

Tu nema dileme.

Samo jedno je moguće, samo jedno je stvarno – živjeti u Kristu.

 

Prikaz o dva starca

 

Pod stare dane, kada se osjećaš sretno kao dijete, kao da se tek sad konačno rađaš, počinješ spoznavati sliku kojom nas je Gospodin uresio: svako doba ima svoje prednosti, svako doba nosi svoj doprinos ljudskoj osobi.

Zamisli kako si nespretan kad si dijete, kad si mlad, kad ne znaš točno što želiš, kada to ne znaš ostvariti. A puno bi htio. No, kako se do te punine dolazi?

Moraš postati oronuo, naboran, spor i kontemplativan,a ne onaj poznati starac u dobroj formi kojemu se ljudi dive. Čemu se dive u snažnom starcu? Ti takav nisi postao zato što nosiš u sebi mudrost, iskustvo ili možda neke strahote iz mlađih dana. Tako se ne postaje starac već možda samo malo površan ili nepromišljen.

Kad si mlad, tijelo radi dobro svoje poslove, sve odlično funkcionira.

Čovjek se može i natjecati u sportskim disciplinama ili u oštrini inteligencije.

Tada si malo stariji, malo ti je žao zbog toga, malo si previše negativan. Ljubomoran si na ženu, ona na tebe.Djeca su stvar za preživljavanje, a i roditelji su djeci isto.

Mnogi će reći da uživaju u životu, ali ga u biti degradiraju.

Kad dosegneš mio božanski mir, znaš da si u zlatnom dobu. Nije problem dokučiti razloge, uzroke i posljedice, nije problem voljeti ljepote svijeta, nije problem ljubiti Stvoritelja, dodirivati se s njim u svakoj misli, biti s njim jedno.

Živjeti uglavnom sam, živjeti nekako baš svoj život, a ne tuđi, bez imitiranja, bez tuđih poštapalica i životnih primjera,kakva divota!

Živjeti jednostavno, malo jesti, malo raditi, jednostavno uživati, imati Isusa. 26.08.2025.20:16