Thursday, May 2, 2019

Od sada zauvijek



Zauvijek poteče milosrđe Tvoje,
od sada odjednom zauvijek se toči
u to srce i u srž slabe svijesti moje,
u moj život moju snagu da optoči


da ja ne znam u svoj neznatnosti
koliko mi vrijedi sva moja slaboća,
da ja mogu u svoj podatnosti
za Te, Kriste, ubirati sebi zrela voća,


uvijek svježa rajska životna mi ploda
koji sav na moje oči preda mnom sazrijeva
i sam daje bezgranično mnogo roda
od kojega duša rasplamsa se i hvalu Ti pjeva,


gori, napaja se, tinja neprestanim plamom,
poput jezerske se vode sva iznutra puni,
vijekom neće stati na izvoru samom
dok je svjetlo neugasivo odozgo kruni.


Ti si Bog moj koji mene ne pušta iz ruku
zbog ljubavi svoje i zbog pouzdanja
u neznatnost moju i u svoju plodnu Muku,
radi iste ljubavi u meni koja Ti se klanja.
02.05.2019. 06:27

Wednesday, May 1, 2019

Uskrsnuće



Mnogi kažu kako se u zemaljskom životu ne može znati što se događa kad čovjek umre, živi li kao besmrtnik i u kojem i kakvom obliku, stanju i okolini.
U našem bivšem sustavu govorilo se da riječ „bog” ništa ne znači, ni pozitivno, ni negativno te da se socijalizmom putuje u bolju budućnost, a ako tko vjeruje da je besmrtan, neka vjeruje uzalud jer ne može to dokazati i ako tko vjeruje da će besmrtan biti ako učini slavna i velika djela na zemlji, neka mu je svaka čast i slava.


Također, prirodnjački kultovi starog Istoka pridavali su veliku važnost mitu o umirućem i uskrsavajućem bogu, kao dramatskom izrazu jednog općeljudskog iskustva proljetnog buđenja života nakon njegove zimske utrnulosti (Dufour, str. 1390); Oziris u Egiptu, Tamuz u Mezopotamiji, Baal u Kanaanu (koji je u kasnom razdoblju postao Adonisom) bijahu bogovi te vrste. Njihova drama beskrajno se ponavljala u prirodnim ciklusima: mislilo se da obredi, aktualizirajući tu dramu u svetim skazanjima, pridonose obnavljanju njezine djelotvornosti, dakle, mislilo se da čovjek upravlja bogovima dok nam Biblija govori da je Bog blizu u našim životima (Dufour, str. 71) i da nam govori o samom sebi u nadahnutim prorocima Staroga zavjeta te u Novom zavjetu tajnu jedinstvenog Boga otkriva nam Isus Krist, „Jedinorođenac – Bog, koji je u krilu Očevu, On Ga je objavio (Iv 1,18)”.
Biblija zna da je Bog od početka (Post 1,1 ; Iv 1,1) i Njegovo se postojanje nameće kao iskonska činjenica. Bog nema ni početka, ni nastajanja, samo je Bog „prvi i posljednji (Iz 41,4 ; Iz 44,6 ; Iz 48,12)” i stoga je sav svijet Njegovo djelo, Njegovo stvorenje. Spoznati Boga znači biti od Njega spoznat (usp. Am 3,2) i otkriti Ga na izvoru vlastitoga postojanja. Od časa kad Ga otkrijemo, znamo da On nešto sasvim određeno hoće i da točno zna kamo smjera i što čini.


Jedini Bog jest i jedini Gospodar života i smrti (Dufour, str. 1391), On ruši u Šeol i odande diže (1 Sam 2,6; Pnz 32,39), a ima moć i nad samim Šeolom, Podzemljem (Am 9,2; Ps 139,8). Stoga je proljetno buđenje prirode učinak Njegove riječi i Njegova Duha (usp. Post 1,11sl. 22.28; 8,22; Ps 104,29 sl). On je Onaj koji ljudske duše izbavlja iz rake (Ps 103,4) i vraća im život (Ps 41,3 ; 80,19); duše prijatelja svojih ne ostavlja Šeolu i ne da da one ugledaju truleži (Ps 16,10 sl). Gospodin može oživjeti mrtve, dozivajući ih iz Šeola kamo su bili sišli. Ilija i Elizej također izvode čudesa uskrisivanja (1 Kr 17,17-23; 2Kr 4,33 sl; 13,21) po Gospodinu.
Ova vraćanja u život nemaju, naravno, više ništa zajedničko s mitskim uskrsnućem umrlih bogova.


Uskrsnuće je kolektivno nadanje izraelskog naroda; ako se obrati, Gospodin Bog će ga vratiti u život. To je nagla promjena u načinu vjerovanja, drugačija od svega do tada. Proročka obećanja izrijekom posvjedočuju da će biti tako („Poslije dva dana oživit će nas, trećeg će nas dana podignuti, i mi ćemo živjeti pred Njim” - Hoš 6,1 sl.), poslije kušnje izgnanstva Bog će uskrisiti svoj narod kao da se suhe kosti vraćaju u život (Ez 37,1-14) i drugo.
Iskustvo mučeništva daje temeljnu sigurnost da treba dočekati kraljevstvo Božje...Danielovo otkrivenje odgovara: „Tada će se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vječni život, drugi za sramotu, za vječnu gadost (Dn 12,2)” jer kada bi se to sigurno znalo, već bi to bilo trgovanje s Gospodinom koji isključivo traži vjeru čovjekovu za sebe. Najčešće se govori o preobraženoj stvarnosti, a Isus, Gospodin također objavljuje o uskrsnuću: „...bit će kao nebeski anđeli (Mt 22,30//).”


Isus zna da misterij uskrsnuća mora otpočeti s Njim komu je Bog Otac dao gospodstvo nad životom i smrću jer Isus je Sin Božji koji je s Ocem i Duhom Svetim Onaj koji živi i kraljuje u vijeke, jedan Bog u tri božanske Osobe.
Dvanaestorica Isusovih apostola nisu shvatila da se navještaj uskrsnuća u Pismima prvenstveno tiče samog Isusa (Iv 20,9).
No, Uskrsli se počinje ukazivati, ukazuje se „mnogo dana” (Dj 13,31) svojima i drugima, sve do onog značajnog prizora – uzašašća. Izvještaji evanđelista ističu konkretnost Isusovih ukazanja: Osoba koja se ukazuje jest Isus iz Nazareta; apostoli Ga vide i dodiruju (Ivanovo i Lukino evanđelje), s Njime jedu, prema izvještaju Evanđelja i Djela apostolskih; Isus je tu, ne kao neka utvara, već u svom vlastitom razapetom, umrlom i sahranjenom tijelu (Matej, Luka, Ivan). To tijelo izmiče uobičajenim uvjetima zemaljskoga života (Iv 20,19; usp. 20,17). Isus ponavlja čine što ih je vršio za svoga javnoga zemaljskoga života, i po tome Ga mogu prepoznati, ali Gospodin je Isus Krist sada u stanju slave kako su Ga opisivale židovske apokalipse.
Isus uzima svoje apostole za svjedoke, uključujući i svetoga Pavla koji Ga nije poznavao i koji je progonio kršćane kao sektu. Ne pokazuje se svijetu jer se svijet zatvorio prema vjeri u Boga. Čak ni stražari kod groba, prestravljeni tajanstvenom teofanijom, Ga ne vide i ne poznaju (Mt 28,4).
Isus Krist, Gospodin javlja se po svojim piscima-izvjestiteljima i svjedocima kao ključ za razumijevanje svekolikog Svetog pisma i Pisma koje se unaprijed (mnogo stotina godina) odnosilo na Njega.


Kao što se Bog naš pouzdaje u čovjeka da će slušati i vršiti Njegovu riječ, kroz koju Ga čovjek i upoznaje, a tada Ga i ljubi kroz sakramentalnu milost i u Duhu Svetome, tako očekuje da će čovjek iskazati pouzdanje, barem približno, u svoga Stvoritelja i Otkupitelja i Životvorca Isusa Krista u kojemu ima spas i uskrsnuće isključivo po vjeri i po riječima i djelima koji su vjerom u Krista nadahnuti i prožeti.
Zato nam govori da je blažen onaj koji vjeruje jer kome bi bilo sve ovo potrebno dokazivati, kakve koristi od takvog ljudskog bića ima ono samo, a i drugi svi?
01.05.2019. 17:32







Jasmin Stavros - Dao bih sto Amerika (Podra Remix)

Matko Jelavic - Majko stara (Podra Remix)

Jole Split 1999 - Nosi mi se bijela boja - www.croradio.net

Mejaši - ZORICA (Official video)

Zdravko Skender - Ne Mogu Da Te Zaboravim (GoodBoY Official Remix)

Popular posts