Friday, June 14, 2019
Prinos
Puno
povjerenja prema Tebi
bio
bi mi zalog protiv zloga
kad
bih vjerovala samoj sebi
kao
što se vjeruje u Tebe, Boga
koji
sve otpušta grijehe.
Sada
znam da put moj nije bio
onaj
drhtaj ispod strehe
kad
se dobar život samo snio
i
kada u mome srcu nisi bio Ti;
tada
mislila sam da ću poći
šikare
i trnje sve polomiti
i
da ću kroz život proći
prepuna
veselja, pobjednički.
Nisam
mogla ni naslutiti
da
mi put moj neće biti osvetnički,
da
ću se u klanjanje uputiti
da
Ti predam svoje lovore i trnje,
svoje
bitke, uspjehe i nade,
da
prinesem, Isuse, Ti svoje zrnje
da
ga nitko nikad ne ukrade.
14.06.2019.
10:00
Thursday, June 13, 2019
Svijetli trenutci
Zatvorenik
bijah gruba entiteta,
progonjena
slatkim sjajem demonica
koje
grabile su s mog mentaliteta
razloge
za provođenje svojih dokolica
tik
do mene i na mojoj koži.
Slušala
sam melodije zagubljene
čiji
zvuk se još u meni množi,
u
koje su moje ruke zaljubljene
kao
da ta ljubav nikad neće proći,
a
znam dobro da bi mogle još i cvasti
kad
bih znala odakle će zvuci doći
što
sam navikla ih na brzinu krasti
jer
od nas još uvijek, kako mnijem,
prijateljstvo
nastalo bi krasno
rad'
kojega i nad sobom bdijem,
i
nad zvukom koji bliješti jasno.
I
da nisam još toliko zbunjena
od
ta poniranja, sve u tuđe dvore,
možda
otišla bih pokunjena,
ali
sad još uvijek ti me zvuci more,
još
me uvijek oni crni dani zovu
da
istražim sve lucide intervalle
što
su nadišle svu stvarnost ovu
kao
da su me oduvijek čekale i znale.
13.06.2019.
18:55
Wednesday, June 12, 2019
Putovanje u tišinu
Slušaš
li me, Ti, daljino mojih niti,
gdje
mi prekida se obzorja trag,
gdje
se više nikad neću skriti,
gdje
počiva povjetarac blag
jer
izgubila sam vezu kao lađa
kad
je puste da bonaci pluta,
da
se ljulja i da tihe vale rađa
dok
ja tražim mrvice svog puta.
Slušaš
li te neizvjesne note
i
ta stalna previranja u dubini
u
kojoj se vrlo često nađu kote
zajedništva
s Duhom u nutrini;
da
li čuješ ondje nešto više,
nešto
ljepše još od obećanja
što
se ispunjava tiho, tiše
i
od najtišega šaputanja
kojim
se dozivaju i anđeli,
i
nebeske ptice što se gnijezde
tamo
gdje dolete samo smjeli
svi
letači koji kao vranci jezde
poljanama
sve do beskraja?
Spustila
bih sidra svoja
sve
do vrta krasna i dalje od raja
da
me primi nježna duša Tvoja.
12.06.2019.
19:00
Individualke
Bračni
partneri nisu sijamski blizanci, ne idu zajedno na ispovijed svojih
grijeha, nisu zaposleni zajedno na jednom radnom mjestu, gotovo
nikada ne dijele ista uvjerenja o životu, nemaju jednaku stručnu
osposobljenost, rijetko imaju isto zanimanje, jako se razlikuju u
izgledu, po spolu, po svojim težnjama; nemaju isti odgoj, nemaju
porijeklo iz iste obitelji i tako dalje.
Ono
što može posebno skrenuti pažnju katoličkih vjernika koji nailazi
na sve strane na rodnu ideologiju jest ustrajanje mnogih takvih
pristalica na individualizmu i istovremeno ustrajanje mnogih vjernika
na kolektivizmu.
U
Katoličkoj Crkvi u Hrvata lijepo je čovjeku biti dio vjernoga
naroda, osjetiti se jednim dijelom cjeline koja diše kao jedan,
doživjeti to zajedništvo, ali katolici laici koji uglavnom izlaze
iz crkava u svijet i u svijetu provode veći dio svojih života, a
svojim životom naviještaju Isusa Krista, često ostaju sami i
usamljeni pred agresivnim zagovarateljima rodne ideologije, u prvom
redu zbog toga što, navodno, rodna ideologija donosi rješenje
problema nasilja nad ženama i djecom.
Na
taj argument katolički vjernik prestaje razmišljati kolektivno i to
uglavnom zato jer je svjestan da nasilja nad ženama i djecom ima
oduvijek i da ga ima gotovo svugdje, u mnogim obiteljima i šire, u
javnim nastupima, u institucijama, na radnom mjestu, u politici i
upravi države, u onim ustanovama koje se bave zaštitom ranjivijih
skupina i slično.
Bilo
bi dobro kada bi pojedinci katolici u tom trenutku odgovorili dobrim
argumentima kojih uopće nemaju ako ne pitaju nekog pametnijeg ili
obrazovanijeg katolika, odnosno Katoličku Crkvu. Bilo bi dobro kada
bi vjernici laici malo više znali o sebi samima.
I
treneri neke sportske momčadi dobro znaju da će veliki uspjeh ekipe
postići ako se posvete individualnom savjetovanju sa svakim igračem
posebno, a to isto znaju i nastavnici i profesori na učilištima te
i psiholozi koji savjetuju bračne partnere pojedinačno jer bračni
partneri ne idu zajedno na psihološka savjetovanja, ali ranjive
skupine uvijek traže pomoć gdje god stignu u ovom svijetu.
Stječe
se dojam da nitko u Katoličkoj Crkvi u Hrvata ne priznaje da postoji
nasilje u obiteljima, čak i ono najminimalnije, a to bi bio
formalizam, to jest: doma se tučemo, a pred ljudima smo sjajni
glumci.
Stječe
se dojam da se zagovornici rodne ideologije jedini brinu za ranjive
skupine, konkretno za žene koje trpe nasilje godinama.
Jedan
od klasičnih oblika nasilja u obitelji je psihičko nasilje muževa
nad ženama koje trpe previše grubosti i omalovažavanja od partnera
te se nastoje pred njihovom zajedničkom djecom ponašati što
normalnije, ljepše i ugodnije kako djeca ne bi nešto pogrešno
primijetila ili kako djeca ne bi nastradala. To je tipična i
prastara šovinistička ucjena koju prešutno odobravaju članovi
kolektiva. Nije potrebno puno da od psihičkog nasilja nastane i
fizičko zlostavljanje jer što je to jedan mali šamar kao
upozoravajuća opomena u stilu: pazi što govoriš jer ti nitko neće
odobravati tvoje razloge, ti si žena, ti si slabija i moraš slušati
pametnijega od sebe, to će ti reći i susjedi, i prijatelji, i
svećenici jer mi smo svi muškarci i znamo što radimo. Muškarci su
među sobom solidarni, idu zajedno u kafiće, zajedno gledaju
utakmice dok ih žene poslužuju. Ako je koja žena, obična žena, i
navijačica reprezentacije, to se gleda gotovo kao prostitucija jer
se očekuje da će navijačica biti lijepo i u stilu odjevena i
našminkana dok muškarci kao jedan – piju alkoholna pića i
ponašaju se kao pravi navijači.
Od
omalovažavanja i vrijeđanja kratak je put do šamara, a tamo gdje
padne prvi šamar nekažnjeno, počinje križ i kalvarija za žene.
Hrvatski
katolici su uglavnom naučili od Katoličke Crkve da je obitelj
svetinja, ali svetinja za žene i djecu, a rjeđe svetinja za
muškarce koji imaju sport i koji se drže hraniteljima obitelji pa
misle da su stoga i pametniji, ali u biti samo si natrpavaju svu
odgovornost za obitelj na sebe umjesto da se više oslone na Boga i
na svoje bračne partnerice koje drže čitav dom, a da ne pričamo
koliko mole za obitelj.
U
takvim okolnostima žene postaju članovi ranjivih skupina u prvom
redu, a tek onda članice obitelji. Tu se nalazi glavni argument
rodne ideologije u svakidašnjem životu običnih ljudi, to jest
naroda.
Sva
je sreća da predstavnici i zagovornici rodne ideologije ni sami
nemaju pojma na koji način bi protumačili svoj argument da rodna
ideologija rješava taj problem prvog nekažnjenog šamara.
No,
da se ne zavaravamo, začetnik rodne ideologije točno zna što želi
s tim argumentom postići, želi zbuniti i podijeliti bračne
partnere, čineći od žene svoju članicu koju nalazi usamljenu i
odbačenu na marginama društva.
Dok
Crkva javno ne progovori o nasilju u obiteljima kao što se javno
zalaže za vjeronauk u školama, za pristupanje izborima, za
domovinski rat, za kolektiv i protiv svakog individualizma, neće
puno ljudi pročitati literaturu iz koje bi naučili razlikovati za
koga se žena može slobodno udati, a tko je u duši nasilnik.
Jer
mnoge žene su individualke u smislu da misle svojom glavom, a
naročito postaju izbačene iz kolektiva jednim jedinim nekažnjenim
šamarom te tako ostaju same, a u budućnosti ih čeka samo
spasonosna rodna ideologija. 12.06.2019. 07:26
Tuesday, June 11, 2019
Slobodom do slobode
Mnogi
ljudi su ovisnici, danas više nego prije možda, a kao ovisnici
nemaju pravo i slobodu izražavanja svojega mišljenja i svojih
stavova.
Ekonomska
ovisnost postoji u manjim zemljama, a postoji i među dobro stojećim
pojedincima koji svoj dobar status plaćaju gubitkom svoje temeljne
ljudske slobode jer moraju biti lojalni istomišljenici sa svojim
poslodavcima.
Zna
se koje su slabije skupine društva, to su djeca, starci, siromasi,
bolesnici, nepismeni i mnogi drugi. No, i bogatiji ljudi su slabi
zbog svojega bogatstva jer oni imaju, po mišljenju većine, puno
više toga što bi mogli izgubiti: posao, sigurnu egzistenciju,
ugodan način života, dobar položaj u društvu, kuću koja im je
dom, stan, automobile i razne uređaje, a ponajviše bi mogli
izgubiti obitelj i dobar obiteljski život ako bi izgubili svoje
bogatstvo.
Mnogi
neće priznati da nisu slobodni.
Sloboda
mišljenja i govora postoji u duhu čovjeka, u njegovoj istinskoj
duhovnosti.
Sloboda
mišljenja i govora ne ovisi o ekonomskom statusu jer i dobro stojeći
ljudi mogu biti zaista slobodni ako to žele.
Sloboda
mišljenja i govora ne znači da možemo mirno govoriti loše o
svojim poslodavcima, ugrožavati njihov ugled ili da možemo
upotrebljavati grube i ružne riječi; ili da smijemo optuživati
druge za sve, vrijeđati ih i suditi im za sve što nam kod drugih
ljudi ne odgovara.
Sloboda
je kao rijedak i nježan cvijet kojega se mora pažljivo zalijevati i
njegovati. Sloboda je dostojanstvo kojega nema osoba koja živi u
tihom strahu da bi mogla izgubiti nešto vrijedno. Ako čovjek pogazi
sebe i svoje temeljno ljudsko dostojanstvo, neće biti slobodan.
Sloboda
se sastoji od iskrenosti prema sebi i vjernosti prema Bogu.
Iskrenost
prema sebi se sastoji od dobrog i redovnog pretraživanja vlastite
savjesti, od povremenog udaljavanja u samoću, od neposjedovanja i
odricanja od svih dobara u svojoj nutrini i od svega što se može
lako izgubiti, od posta i od molitve, od kontemplacije o uzroku i
svrsi života, od potrage za svojim životnim pozivom, od
postavljanja prioriteta, od vršenja Božje volje, od milosrđa prema
sebi i drugima, od razvijanja osjećaja odgovornosti za najosnovnije
stvari i potrebe kao što su uvažavanje i poštovanje prema sebi i
drugima i slično.
Vjernost
prema Bogu sastoji se od iskrenosti, molitve i sakramenata.
Vjernost
prema Bogu gradi se čitav život, ali ona se također ne može samo
tako izgubiti jer Bog vjeran svome čovjeku ostaje.
Bog
nagrađuje vjernost svake ljudske duše istinom, svojom upornom
vjernošću i sve većom slobodom.
11.06.2019.
07:44
Subscribe to:
Posts (Atom)
Popular posts
-
Prva poslanica Apostola Pavla Korinćanima, glava 13 1 Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske, a ljubavi ne bih imao, bio ...
-
Veliča * duša moja Gospodina i klikće duh moj * u Bogu mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: * odsad ć...
-
Kliči Gospodinu, sva zemljo! * Služite Gospodinu u veselju! Pred lice mu dođite * s radosnim klicanjem! Znajte da je Gospodin...
-
Nek usklikne sad nebesko mnoštvo anđela, nek uskliknu službenici Božji, i s pobjede tolikog Kralja, neka jekne trublja spasenja. Nek ...
-
Psalam 95 Poziv na Božju hvalu Dođite, kličimo Gospodinu, uzvikujmo Hridi, spasitelju svome! 2 Pred lice mu stupimo s hvalama,...
-
Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, * što pohodi i otkupi narod svoj; podiže nam snagu spasenja * u domu Davida, sluge svoje...
-
Blagoslovljen budi, Gospodine, Bože otaca naših, * hvaljen i uzvisivan dovijeka! Blagoslovljeno, slavno i sveto Ime tvoje, * ...
-
Pobjednička pjesma Aleluja! Pjevajte Gospodinu pjesmu novu i u zboru svetih hvalu njegovu! 2 Nek’ se raduje Izrael Stvoritelju svojem...